Hesperian Health Guides

16. Poglavlje: Zašto djeca gube vid i što mi možemo učiniti


HealthWiki > Kako pomoći slijepoj djeci > 16. Poglavlje: Zašto djeca gube vid i što mi možemo učiniti


In this chapter:

Oko i mozak se najbrže razvijaju tijekom prve godine života, a sporije se nastavljaju razvijati do treće godine života. Rast oka se nastavlja polagano do puberteta, nakon kojeg je dodatni rast nepotreban. Razni dijelovi oka se ne razvijaju istodobno proporcionalno.

Veličina oka novorođenog djeteta iznosi oko 3 veličine odraslog oka. Odmah po rođenju beba vidi, ali ograničeno. U prvim danima života oči drži uglavnom zatvorene i smeta joj svjetlost. Do kraja drugog tjedna života sposobna je uočiti velike predmete, ali ih ne prati. S 4-5 tjedana može gledati u relativno male predmete, dok u dobi od 8-10 tjedana može pratiti gibajuće predmete i okretati glavu od jakog svijetla. Zatim postepeno raste vidna oštrina, pokretljivost očiju, razvija se binokularni vid (stereo vid) te pokreti konvergencije (gledanje na blizinu).

Međutim, neka se djeca rode slijepa ili slabovidna, a kod nekih nastaje oslabljen vid ili sljepoća tijekom života. Zašto? Postoji bezbroj razloga. Mnoge nasljedne bolesti u svojim simptomima sadrže i probleme s vidom bilo da se odmah rode slijepa ili slabovidna djeca, bilo da se bolest razvija tijekom života. Opasne su i infekcije tijekom trudnoće koje mogu dovesti do poremećaja u razvoju oka ili do upale oka nerođene bebe. Razni očni tumori mogu uzrokovati sljepoću u najrazličitijoj dobi djeteta, ovisno o rastu tumora. Zatim glaukom ili povišen očni tlak može uzrokovati sljepoću, ali i kratkovidnost koju onda zovemo «zloćudna» za razliku od školske koja ne dovodi do slabljenja vida.

Osim nasljednih bolesti i mnoge stečene bolesti mogu uzrokovati visoku slabovidnost ili sljepoću. To mogu biti razne upale oka, zarazne bolesti, a otprilike 1/3 svih sljepoća u djece nastaje ozljedom oka koja se obično mogla spriječiti. Takve su ozljede uzrokovane zračnim metkom, raznim strelicama, kamenom, igračkama s projektilima, štapom, oštrim alatima, eksplozivima i jakim kemikalijama. Površne ogrebotine i površna strana tijela uzrokuju jaku bol što dovodi do hitnog posjeta okulistu. Nažalost, neke ozljede koje su mnogo teže, ne prouzrokuju bol, niti vidljivo krvarenje, nema smetnje svjetlosti, pa su često ignorirane, kao na primjer perforirajuće rane, strano tijelo duboko u oku, ablacija retine itd. Sve te ozljede najčešće završe sljepoćom.

U ozljede oka spadaju i opekotine oka kemikalijama. Opekotine kiselinom djeluju u početku opasnije, ali je krajnji rezultat po vid mnogo gori kod opekotina lužinom. Sve opekotine se moraju obilno, obilno ispirati vodom, zatvoriti čistom tkaninom i što brže pronaći okulista.

Od svih promjena na tijelu kod kongenitalnih bolesti promjene na očima čine 60%, od čega najviše otpada na kataraktu. Ona može biti jedina promjena na oku ili udružena s drugim promjenama. Jako ju je važno otkriti što ranije jer sprečava razvoj vida. Katarakta može nastati i kasnije, tijekom života: nakon teških upala u oku, nakon nekih zaraznih bolesti, kao npr. rubeole, kao posljedica nekih metaboličkih bolesti, npr. šećerne bolesti, ali najčešće nastaje kao posljedica ozljede oka. Kada se katarakta otkrije, odmah se mora ukloniti operacijom, što je u današnje vrijeme lako tehnički riješiti. Djetetu se ugradi umjetna leća koja omogućuje normalan razvoj vida. Takvo dijete mora biti oprezno s izborom sportskih aktivnosti i uvijek konzultirati okulista.


This page was updated:05 sij 2024